Državni arhiv u Varaždinu (DAV)
Naziv
Državni arhiv u Varaždinu (DAV)
Repozitorij (URL)
Repozitorij (tip)
Indigo
Napomena
Arhiv grada Varaždina (AGV) osnovan je 1950. godine kao samostalna ustanova koja prikuplja, čuva i obrađuje arhivsko gradivo. Arhivski nukleus oko kojega će izrasti jedan od značajnijih arhiva u Hrvatskoj, predstavljao je arhiv Slobodnoga i kraljevskog grada Varaždina, koji čine gradski spisi od početka 13. pa sve do 20. stoljeća. Ovo jezgro gradskog arhiva uskoro će biti obogaćeno novim arhivskim gradivom – knjigama i spisima upravnih i pravosudnih organa, gospodarskih udruženja, prosvjete, kulturnih i sportskih društava, znamenitih obitelji i pojedinaca. U Arhiv dospijeva gradivo sa šireg područja što će se uskoro odraziti i na njegov status, odnosno prerastanje u regionalnu ustanovu. Od 1957. teritorijalna nadležnost Arhiva širi se na područje Varaždina, Čakovca, Koprivnice i Krapine, a od 1959. g. djeluje pod imenom Historijski arhiv u Varaždinu (HAV) te se osnivaju tri arhivska sabirna centra: Krapina, Koprivnica i Čakovec. Od 1993. godine Arhiv djeluje pod nazivom Povijesni arhiv u Varaždinu (PAV), da bi Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. g. dobio današnji naziv – Državni arhiv u Varaždinu (DAVŽ). Osnivanjem Državnog arhiva za Međimurje 2007. g. Međimurska županija više nije u teritorijalnoj nadležnosti Arhiva.
Danas se u Arhivu čuva oko 9.000 dužnih metara arhivskoga gradiva, raspodijeljenog u više od 1.000 fondova i zbirki. Ovo gradivo pokriva vremenski raspon od početka 13., pa sve do početka 21. stoljeća i otvara mogućnosti svestranih povijesnih istraživanja kako političkih, tako i gospodarskih, kulturoloških, genealoških…
Od gradiva pohranjenog u DAVŽ-u izuzetnom se vrijednošću kao povijesni izvori izdvajaju arhivi: grada Varaždina (13. – 20. st.), grada Koprivnice (14. – 20. st.), trgovišta Krapina (14. – 20. st.), obitelji Bedeković (13. – 20. st.), obitelji Erdӧdy (15. – 19. st.), obitelji Kukuljević (17. – 20. st.), obitelji Varady (14. – 20. st.), te Zbirka matičnih knjiga, Zbirka urbarijalnih knjiga i Cehovska zbirka.
