Dekani Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Stjepan Spevec
Dekan:
1874/75
1883/84
1875/76
Stjepan Spevec
Spevec, Stjepan, hrvatski pravnik (Vukanci kraj Zlatara, 14. VI. 1839 – Zagreb, 28. I. 1905). Pravni fakultet završio u Zagrebu, doktorat stekao u Beču (1866). U Zagrebu na Pravoslovnoj akademiji predavao rimsko pravo (1868–86), bio dekan Pravnoga fakulteta (1874–75), te rektor Sveučilišta (1875–76). Predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (1886), predsjednik Stola sedmorice (1891) te zastupnik u Hrvatskom saboru (1875–91). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Aleksandar Bresztyenszky
Dekan:
1875/76
1884/85
1880/81
Aleksandar Bresztyenszky
Bresztyenszky, Aleksandar (Šandor Brešćenski), hrvatski pravni pisac i političar (Prečec, 6. IX. 1843 – Pleso, danas dio Velike Gorice, 9. V. 1904). Studirao pravo u Zagrebu i Budimpešti, gdje je doktorirao 1868. Kao unionist (madžaron) preuzeo je Katedru hrvatsko-ugarskoga privatnog prava, građanskog parničnog i izvanparničnog postupka na Pravoslovnoj akademiji, poslije Pravnom fakultetu u Zagrebu 1869–94., kojega je bio dekan 1884–85., a 1880–81. bio je i rektor zagrebačkog Sveučilišta. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Blaž Lorković
Dekan:
1876/77
1885/86
1883/84
Blaž Lorković
Lorković, Blaž, hrvatski pravnik i ekonomist (Novigrad na Dobri, 29. I. 1839– Zagreb, 17. II. 1892). Pravo studirao u Zagrebu i Grazu, gdje je 1871. i doktorirao. Profesor političke ekonomije i financijskih znanosti na Pravoslovnoj akademiji, poslije Pravnom fakultetu u Zagrebu (1871–92). Dekan Pravnoga fakulteta (1876–77., 1885–86), rektor Sveučilišta u Zagrebu (1883–84), član JAZU. Najistaknutiji hrvatski ekonomski pisac XIX. stoljeća, popularizator ekonomskih znanosti i analitičar svjetskih gospodarskih problema i teorija. (Izvor: Hrvatski biografski leksikon)
Jaromir Haněl
Dekan:
1877/78
Jaromir Haněl
Haněl [Ha’n’el],Jaromir, češki i hrvatski pravni povjesničar (Třebíč, Češka, 9. IV. 1847 – Znojmo, Češka, 20. X. 1910). Bio je profesor opće pravne povijesti i enciklopedije prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1874–81., a potom profesor austrijske pravne povijesti i enciklopedije prava na češkom Sveučilištu u Pragu, na kojem je 1896–97. bio rektor. Redoviti član JAZU od 1874. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Fran Vrbanić
Dekan:
1878/79
1888/89
1893/94
1900/01
1886/87
1901/02
Fran Vrbanić
Vrbanić, Fran, hrvatski pravnik (Gospić, 1. XI. 1847 – Zagreb, 26. VIII. 1909). Pravo doktorirao u Beču (1872). U Zagrebu je predavao trgovačko i mjenično pravo (od 1873) te statistiku (od 1874), bio je dekan (1878–79., 1888–89., 1893–94., 1900–01) i rektor Sveučilišta (1886–87., 1901–02.). Redoviti član JAZU (od 1886). Bio je oporbeni zastupnik u Hrvatskom saboru (1877–82., 1887–92., 1897–1908). Zbog saborskoga govora o riječkom pitanju (1881) bio je suspendiran sa Sveučilišta te je položio zastupnički mandat. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Luka Marjanović
Dekan:
1879/80
1887/88
1894/95
1901/02
1889/90
Luka Marjanović
Marjanović, Luka, pravnik i folklorist (Zavalje kraj Bihaća, 18. X. 1844 — Zagreb, 7. IX. 1920). U Zagrebu maturirao u klasičnoj gimnaziji 1866. i studirao pravo; studij završio u Beču doktoriravši rigorozom 1872. Od 1873. na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu (od 1874. Pravoslovni i državoslovni fakultet) predavao austrijsko građansko, kanonsko, pandektno i kazneno pravo, od 1874. kao izvanredni te 1876–1903. redoviti profesor; dekan 1879–80, 1887–88, 1894–95. i 1901–02, rektor Sveučilišta 1889–90. (Izvor: Hrvatski biografski leksikon)
Konstantin (Kosta) Vojnović
Dekan:
1880/81
1886/87
1877/78
Konstantin (Kosta) Vojnović
Vojnović, Konstantin (Kosta), hrvatski pravnik i političar (Herceg Novi, Crna Gora, 2. III. 1832 – Dubrovnik, 20. V. 1903). Otac književnika Ive i Luje Vojnovića. Diplomirao je pravo u Beču (1854), a doktorirao u Padovi (1856). U Splitu je djelovao kao vrstan odvjetnik, tajnik Trgovačke komore, pravni pisac i političar. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Josip Pliverić
Dekan:
1881/82
1889/90
1895/96
1902/03
1892/93
1904/05
Josip Pliverić
Pliverić, Josip, hrvatski pravnik (Nova Gradiška, 4. II. 1847 – Zagreb, 17. VII. 1907). Doktorirao u Beču 1874. Od 1875. na Pravnom fakultetu u Zagrebu predavao opće državno i međunarodno pravo, hrvatsko-ugarsko i austrijsko javno pravo, bio je i namjesni profesor opće pravne povijesti 1881–83., 1892–94; dekan 1881–82., 1889–90., 1895–96. i rektor Sveučilišta 1892–93., 1904–05. Zaslužan je za razvoj moderne discipline ustavnoga prava u Hrvatskoj. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Janko Čakanić
Dekan:
1882/83
1890/91
Janko Čakanić
Čakanić, Janko, pravnik (Samobor, 8. II. 1848 — Zagreb, 7. VI. 1898). Nakon završene gimnazije 1867, studirao pravo u Zagrebu i Beču, gdje je i doktorirao 1873. Radio je kao odvjetnički perovođa u Beču i Zagrebu 1874, a zatim se znanstveno usavršavao u Beču i Berlinu 1874–75. Habilitirao se na Pravnom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta 1875, a od 1876. vodio nastavu iz kaznenog prava, kaznenog postupka i pravne filozofije, najprije kao suplent (1876), zatim kao izvanredni (1877) te redoviti profesor (1881–97). Zapisi njegovih predavanja, od kojih su posebno vrijedna ona iz nauke o smrtnoj kazni, čuvaju se na Pravnom fakultetu u Zagrebu. (Izvor: Hrvatski biografski leksikon)
Franjo Josip Spevec
Dekan:
1891/92
1895/96
Franjo Josip Spevec
Spevec, Franjo Josip, hrvatski pravnik (Vukanci kraj Zlatara, 27. III. 1855 – Zagreb, 31. III. 1918). Studij prava s doktoratom završio u Zagrebu (1880), a pravnu povijest specijalizirao u Leipzigu, Münchenu i Pragu. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu predavao je opću povijest prava i enciklopediju prava (1884–92), a zbog političkih pritisaka prešao je na katedru građanskoga prava; bio je rektor Sveučilišta (1895–96). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Aleksandar Egersdorfer
Dekan:
1892/93
Aleksandar Egersdorfer
Egersdorfer, Aleksandar, pravnik (Zagreb, 23. IV. 1850 — Zagreb, 25. V. 1923). U Zagrebu završio gimnaziju, a pravo s doktoratom 1875. na Pravnom fakultetu u Pragu. Po završetku studija stupio u državnu sudačku službu kao prislušnik, 1877. dekretom Banskog stola osposobljen je za odvjetništvo i imenovan sudbenim pristavom, a 1879. vijećničkim tajnikom i namjesnikom državnog odvjetnika. Nakon habilitacije na Pravoslovnom fakultetu u Zagrebu, dekretom Zemaljske vlade 1879. preuzeo je nastavu općega austrijskog privatnog prava. God. 1881. imenovan je suplentom za opće austrijsko privatno pravo, a 1882. za rimsko pravo. Od 1886. bio izvanrednim profesorom, a od 1891. redovitim profesorom rimskog i pandektarnog prava.(Izvor: Hrvatski biografski leksikon)
Josip Šilović
Dekan:
1896/97
1903/04
1911/12
1898/99
Josip Šilović
Šilović, Josip, hrvatski pravnik (Praputnjak kraj Bakra, 8. IX. 1858 – Zagreb, 9. V. 1939). U Zagrebu završio pravo s doktoratom (1884). Radio u sudstvu i pravosudnoj upravi (1883–94). Na Pravnom fakultetu u Zagrebu bio profesor građanskoga i parničnoga postupka (1894–97), kaznenoga prava i kaznenoga postupka te filozofije prava (1894–1924). Bio je rektor školske godine 1898–99. Znatno je unaprijedio kazneno pravo u nas, utjecao na kaznenopravno zakonodavstvo i napisao prvi hrvatski udžbenik Kazneno pravo (1920). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Nikola Tomašić
Dekan:
1897/98
1880/81
Nikola Tomašić
Tomašić, Nikola, hrvatski pravni povjesničar i političar (Zagreb, 13. I. 1864 – Trešćerovac kraj Ozlja, 29. V. 1918). Nakon završenoga pravnog studija s doktoratom u Zagrebu (1887) isprva radio kao pomoćni tajnik u Hrvatskom ministarstvu u Budimpešti (1890–91). Na Pravoslovnom i državoslovnom fakultetu u Zagrebu predavao je građansko pravo (1891/92., 1900/01), narodnu ekonomiju (1892–1903), ustavnu i upravnu politiku (1892–97) i financijalno zakonoslovlje (1893–1903). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Milivoj Klement Maurović
Dekan:
1898/99
1904/05
1920/21
1907/08
Milivoj Klement Maurović
Maurović, Milivoj Klement, hrvatski pravnik (Virovitica, 5. VII. 1859 – Zagreb, 21. I. 1926). Studij prava s doktoratom završio u Zagrebu 1885., potom je radio u upravi. Specijalizirao se u pravnoj povijesti u Beču i Pragu 1885–87. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu od 1894. do smrti predavao opću povijest prava te hrvatsko-ugarsko privatno pravo, odnosno privatno pravo Tripartita, a od 1896. i enciklopediju prava; predavao i njemačko privatno pravo 1911–19. Sudjelovao u osnivanju katedre za hrvatsku pravnu povijest 1911; bio je dekan 1898–99., 1904–05., 1920–21. i rektor 1907–08. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Dragutin Čupović
Dekan:
1899/00
1905/06
Dragutin Čupović
Čupović, Dragutin, hrvatski pravnik (Rajić, 12. III. 1856 – Zagreb, 2. II. 1927). Doktorirao pravo u Beču (1890), stručno se usavršavao u Berlinu i Budimpešti. God. 1894–1924. predavao građansko parnično i izvanparnično procesno pravo na Pravnome fakultetu u Zagrebu, gdje je bio i dekanom (1899–1900., 1905–06). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Ljudevit Andrassy
Dekan:
1906/07
1912/13
1921/22
Ljudevit Andrassy
ANDRASSY, Ljudevit, pravni pisac i pedagog (Stubičke Toplice, 17. VIII 1869 — Zagreb, 30. X 1955). Na zagrebačkomu Pravnom fakultetu završio je studij prava i doktorirao 1893. Na istom fakultetu habilitirao se za docenta rimskog prava raspravom Najstarija rimska oporuka i libera testamentificatio. Predavao je povijest i institucije rimskog prava, od 1899. kao izvanredni a od 1902. do 1940. kao redoviti profesar. Svojim nastavničkim radom dao je temelje pravnog obrazovanja mnogim generacijama pravnika u Hrvatskoj. Tri puta bio je i dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu. (Izvor: Hrvatski biografski leksikon)
Edo Lovrić
Dekan:
1907/08
1922/23
1930/31
1913/14
1937/38
Edo Lovrić
Lovrić, Edo, hrvatski pravnik (Crikvenica, 30. VII. 1866 – Zagreb, 21. VIII. 1951). Pravni studij s rigorozom završio na Pravoslovnom i državoslovnom fakultetu u Zagrebu 1891. Radio je pri Zemaljskoj vladi od 1893., gdje je bio imenovan perovođom kod Bogoštovno-nastavnog odjela (1895), te na Kraljevskom financijskom sudu u Zagrebu (1898). Na Pravnom fakultetu predavao je ženidbeno pravo (1901–04) te kanonsko pravo katoličke i grčko-istočne crkve (1903–45); od 1903. izvanredni, a od 1906. redoviti profesor. Bio je dekan Pravnoga fakulteta (1907–08., 1922–23. i 1930–31) te rektor Zagrebačkoga sveučilišta (1913–14. i 1937–38). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Julije Rorauer
Dekan:
1908/09
1910/11
Julije Rorauer
Rorauer, Julije, hrvatski književnik i prevoditelj (Senj, 11. IV. 1859 – Beč, 4. XII. 1912). Pravo doktorirao u Zagrebu 1888. Radio je kao visoki pravni činovnik u vladi, od 1906. bio je redoviti profesor na Pravnom fakultetu, a 1910–11. rektor Sveučilišta u Zagrebu. Njegove »naturalističke« drame, pune salonskih intriga u pseudoaristokratskom ozračju s obiljem preljubništva, izazivale su osudu službene kritike i javnosti, ali su istodobno vješto oponašale poznate europske tematske i dramaturgijske sustave. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Ernest Miler
Dekan:
1909/10
1913/14
1923/24
1916/17
1926/28
Ernest Miler
Miler, Ernest, hrvatski sociolog, pravnik i kriminolog (Pakrac, 28. V. 1866 – Zagreb, 9. X. 1928). Studirao je pravo u Beču i Zagrebu, gdje je 1890. doktorirao. Nakon studija radio je u državnom odvjetništvu u Zagrebu. Od 1906. bio je profesor kriminalnih znanosti i sociologije na tada osnovanoj katedri na Pravnome fakultetu u Zagrebu, prvoj katedri za sociologiju na području Austro-Ugarske, pa je jedan od začetnika sociologije u Hrvatskoj. Sociologiju je predavao i na Visokoj školi za trgovinu i promet te na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu. Predavao je i sudsku medicinu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Bio je dekan Pravnoga fakulteta u Zagrebu (1909/10., 1913/14. i 1923/24) te rektor (1917/18) i prorektor (1918/19) zagrebačkoga Sveučilišta; za rektora je izabran ponovno 1926. s trogodišnjim mandatom. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Ladislav Polić
Dekan:
1910/11
1919/20
1924/25
Ladislav Polić
Polić, Ladislav, hrvatski pravnik (Karlovac, 29. X. 1874 – Zagreb, 8. XI. 1927). Studij prava s doktoratom završio u Zagrebu 1899. Javno pravo specijalizirao u Heidelbergu kod G. Jellineka te u Beču i Budimpešti 1900–02. Na Pravnome fakultetu u Zagrebu kao privatni docent (od 1902) i profesor (od 1908) predavao opće i hrvatsko-ugarsko državno pravo te međunarodno pravo. Bio je dekan Pravnoga fakulteta (1910–11), rektor Sveučilišta (1919–20. i 1924); umirovljen iz političkih razloga. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Ivan Maurović
Dekan:
1914/15
Milorad Stražnicky
Dekan:
1915/16
Milorad Stražnicky
Stražnicky [~ni’cki], Milorad (pseudonim Milo Mistra), hrvatski književnik i pravnik (Križevci, 19. IX. 1879 – Rijeka, 30. VII. 1958). Studij prava s doktoratom završio 1903. u Zagrebu. Radio kao pristav Sudbenoga stola i kao vladin referent za glazbu i kazalište, a od 1909. do 1929. bio je profesor pomorskoga, trgovačkog i mjeničnoga prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, potom i u diplomaciji. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Fran Milobar
Dekan:
1916/17
Marko Kostrenčić
Dekan:
1917/18
1924/25
1949/50
Marko Kostrenčić
Kostrenčić, Marko, pravni povjesničar i političar (Zagreb, 21. III. 1884 — Zagreb, 19. V. 1976). Sin knjižničara Ivana. U Zagrebu 1902. maturirao u klasičnoj gimnaziji, 1906. diplomirao i 1908. doktorirao temeljem rigoroza na Pravnom fakultetu. Od 1907. kraće službovao u sudstvu. God. 1908–11, na preporuku T. Smičiklasa, proučavao pravnu povijest, napose povijesti slavenskih prava, na sveučilištima u Pragu, Varšavi, Krakovu, Lavovu i Beču. Habilitiravši se 1911. radom o Vinodolskom zakonu (Rad JAZU, 1923, 227) na zagrebačkom Pravnom fakultetu, 1912. bio izabran za docenta na novoosnovanoj katedri za hrvatsku pravnu povijest; od 1913. izvanredni, 1916–31. i od 1945 (reaktiviran) do umirovljenja 1955. redoviti profesor. (Izvor: Hrvatski biografski leksikon)
Branislav Dimitrijević
Dekan:
1918/19
1925/26
Branislav Dimitrijević
Dimitrijević, Branislav, hrvatski pravnik i ekonomski pisac (Perlez kraj Velikog Bečkereka, Vojvodina, 28. I. 1876 – Beograd, 10. II. 1942). Studij prava završio u Beču i Zagrebu, gdje je 1904. položio rigoroz i stekao doktorat. U početku radio kao sudac (1899–1912), od 1912. do 1937. predavao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, od 1916. kao redoviti profesor na katedri za nacionalnu ekonomiju.. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Mladen Pliverić
Dekan:
1919/20
Srećko Zuglia
Dekan:
1926/27
1931/32
1950/51
Srećko Zuglia
Zuglia [cu’ļa], Srećko, hrvatski pravnik (Gračišće kraj Pazina, 19. XI. 1888 – Zagreb, 26. III. 1969). Pravni studij završio i doktorirao rigorozom u Zagrebu (1914). Radio u pravosuđu (1914–23). Građansko procesno pravo predavao na Pravnom fakultetu u Subotici (1923–25) i Pravnom fakultetu u Zagrebu (1924–41. te, nakon prisilnog umirovljenja 1941–45., ponovno 1945–59). Dekan Pravnoga fakulteta u Zagrebu 1926–27., 1931–32., 1940–41. i 1950–51. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Stanko Frank
Dekan:
1927/28
1932/33
1939/40
Stanko Frank
Frank, Stanko, pravni pisac (Osijek, 30. IV. 1883 — Zagreb, 11. XI. 1953). Pravo s doktoratom završio 1907. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. God. 1921–22. studirao na pravnom i filozofskom fakultetu u Frankfurtu i Beču. God. 1921. habilitirao se za privatnog docenta zagrebačkoga Pravnog fakulteta i iduće godine počeo predavati. Izvanrednim profesorom kaznenog prava, kaznenog postupka i pravne filozofije postao je 1924. a redovitim 1925. Pravnu filozofiju predavao je do 1937, kazneni postupak do 1940, a na katedri za upravno pravo suplirao je 1941–43. kada je umirovljen. Nakon rata ponovno predaje kazneno pravo, sudjeluje u reformi studija i drži nastavu i iz kriminologije kao fakultativnog predmeta (1948/49–1953/54).. (Izvor: Hrvatski biografski leksikon)
Jovan Stefanović
Dekan:
1928/29
1933/34
1940/41
1949/50
1959/60
Jovan Stefanović
Stefanović, Jovan, hrvatski pravnik (Zemun, 20. I. 1896 – Zagreb, 20. X. 1964). Pravni studij s doktoratom završio (1920) u Montpellieru. Od 1922. docent, a od 1925. izvanredni profesor javnog prava na Pravnom fakultetu u Subotici. Redoviti profesor ustavnoga prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1926–64 (osim za vrijeme NDH). Bio je dekan Pravnoga fakulteta u Zagrebu (1928/29., 1933/34., 1949/50. i 1959/60). Redoviti član JAZU od 1963. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Mihajlo Lanović
Dekan:
1929/30
1934/35
1941/42
1942/43
1943/44
Mihajlo Lanović
Lanović, Mihajlo, hrvatski pravnik (Okoli kod Kutine, 7. IX. 1882 – Zagreb, 16. IV. 1968). U Zagrebu završio pravo te doktorirao (1905). Radio u sudskoj i upravnoj službi. Od 1924. docent a od 1927. redoviti profesor na Pravnome fakultetu u Zagrebu, gdje je predavao opću pravnu povijest (1927–33), privatno pravo Tripartita (1927–45), enciklopediju prava (1927–45), hrvatsku pravnu povijest (1932–36), kanonsko pravo (1938–46). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Pavao Rastovčan
Dekan:
1935/36
1945/46
1955/56
Pavao Rastovčan
Rastovčan, Pavao, hrvatski pravnik (Ruma, Vojvodina, 2. I. 1894 – Zagreb, 25. III. 1958). Pravni studij s doktoratom završio u Zagrebu 1920. Studijski je boravio u Beču, Berlinu i Parizu. Od 1929. predavao međunarodno i pandektno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a od 1933. trgovačko, mjenično, pomorsko, privredno (trgovačko) te zadružno pravo. Više je puta bio dekan fakulteta (1935–36., 1945–46., 1955–56). Objavio je velik broj znanstvenih i stručnih radova, osobito s područja trgovačkoga prava, te je analizirao aspekte gospodarskog razvoja Jugoslavije. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Ivo Krbek
Dekan:
1936/37
Ivo Krbek
Krbek, Ivo (Ivan), pravnik i političar (Zagreb, 23. VIII. 1890 — Split, 17. I. 1966). U Zagrebu maturirao u klasičnoj gimnaziji 1909. Studirao pravo 1909–13. u Zagrebu, Beču, Berlinu i Parizu; završio 1914. i doktorirao rigorozom 1919. na Pravoslovnom i državoslovnom fakultetu u Zagrebu. God. 1918–28. radio u upravnoj službi. Na zagrebačkom Pravnom fakultetu od 1928. docent, od 1929. izvanredni i 1930–39. redoviti profesor upravne znanosti i upravnoga prava; honorarni predavač 1939/40. i honorirani profesor 1940/41. (Izvor: Hrvatski biografski leksikon)
Bertold Eisner
Dekan:
1937/38
Bertold Eisner
Eisner [a’jzner], Bertold, hrvatski pravnik (Korolówka, Ukrajina, 20. VIII. 1875 – Zagreb, 28. VII. 1956). Pravni fakultet s doktoratom završio (1899) u Černovcima. Bio je sudski vježbenik u Beču, a potom je otišao u Bosnu, gdje je radio u sudstvu i pravosudnoj upravi (1900–24). Predsjednik građanskog senata Vrhovnoga suda u Sarajevu (1925–28); načelnik u Ministarstvu pravde u Beogradu (1928–33). Profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu (1933–43., 1945–55), predavao pandektno, međunarodno privatno, rimsko te obiteljsko pravo. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Juraj Andrassy
Dekan:
1938/39
1951/52
Juraj Andrassy
Andrassy, Juraj, pravnik internacionalist (Zagreb, 12. VIII 1896 — Zagreb, 20. XII 1977). Sin je Ljudevita, profesora rimskog prava, i Olge, rođ. Barac-Repenjski. Osnovnu školu, klasičnu gimnaziju i pravni fakultet pohađao je u Zagrebu, gdje je 1919. doktorirao. Radio je u upravnoj službi u Beogradu, Osijeku i Zagrebu. God. 1922/1923. studirao je u Parizu javnopravne discipline, posebno međunarodno javno pravo, te je od 1928. predavao taj predmet na Pravnom fakultetu u Zagrebu najprije kao honorarni nastavnik, zatim kao docent (1930) te izvanredni (1932) i redoviti profesor (1937), a 1938/1939. i 1951/1952. bio je dekan. Predavao je na Akademiji za međunarodno pravo u Haagu 1937. i 1951; 1952. postaje pridružni i 1961. redoviti član Instituta za međunarodno pravo. (Izvor: Hrvatski biografski leksikon)
Antun Dabinović
Dekan:
1944/45
Antun Dabinović
Dabinović, Antun, pravni pisac i povjesničar (Trst, 15. XI. 1882 — Trst, 31. X. 1964). Podrijetlom iz hrvatske pomorske obitelji iz Dobrote u Boki kotorskoj. U Trstu polazio srednju školu, pravo završio u Grazu. Kao pravnik zaposlio se u financijskom odvjetništvu u Trstu, a poslije u gradskoj upravi. Filozofski fakultet upisuje 1916. u Beču i završava ga 1921. u Beogradu, gdje 1926. polaže profesorski ispit te 1927. stječe doktorat tezom Kotor pod Mletačkom republikom (1420–1797). Kao srednjoškolski profesor radi 1922/23. u Novom Vrbasu, 1923–25. u Kotoru i 1925–37. u klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U Parizu i Londonu znanstveno se usavršava 1929–34; na Pravnom fakultetu u Zagrebu imenovan je 1937. docentom, 1939. izvanrednim i 1941. redovitim profesorom hrvatske pravne povijesti pri katedri narodne pravne povijesti (od 1941/42. hrvatske pravne povijesti). (Izvor: Hrvatski biografski leksikon)
Marijan Horvat
Dekan:
1946/47
1956/57
1958/60
Marijan Horvat
Horvat, Marijan, hrvatski pravnik (Zagreb, 10. I. 1903 – Zagreb, 29. XII. 1967). Pravni fakultet s doktoratom završio u Zagrebu (1926), gdje je djelovao kao odvjetnik (1929–40). Nakon habilitacije (1939) na Pravnome fakultetu u Zagrebu predavao je rimsko pravo. Bio je dekan Pravnoga fakulteta (1947/48. i 1956/57), a obnašao je i dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu (1958–60). Dopisni član JAZU od 1961. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Vladislav Brajković
Dekan:
1947/48
1957/58
1964/65
1965/66
Vladislav Brajković
Brajković, Vladislav, hrvatski pravnik (Knin, 24. I. 1905 – Zagreb, 9. IX. 1989). Pravni fakultet završio 1927. u Beogradu. Doktorirao 1933. u Francuskoj na Sveučilištu Aix-Marseille. Predavao trgovačko i mjenično pravo na Pravnom fakultetu u Subotici (1937–41). Profesor pomorskog i općeprometnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu (1941–75) te njegov dekan (1947–48., 1957–58., 1965–66). Redoviti član JAZU od 1968. i crnogorske akademije (CANU) od 1973., te dopisni član slovenske akademije (SAZU). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Ferdo Čulinović
Dekan:
1948/49
1958/59
Ferdo Čulinović
Čulinović, Ferdo, hrvatski pravni povjesničar (Karlovac, 17. V. 1897 – Zagreb, 15. IX. 1971). Doktorirao pravo u Zagrebu (1922). Radio u carinskoj službi (1919–24) i u pravosuđu (1924–42). Pristupivši 1943. partizanima, postao vijećnik Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, predstojnik Odjela za pravosuđe, sekretar Zakonodavne komisije te sekretar Komisije za ratne zločine. Na Pravnome fakultetu u Zagrebu predavao povijest države i prava naroda Jugoslavije (1950–67). Godine 1962. izabran za redovitoga člana JAZU. Dobio je Nagradu za životno djelo 1967. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Rudolf Bićanić
Dekan:
1952/53
Rudolf Bićanić
Bićanić, Rudolf, hrvatski ekonomist i sociolog (Bjelovar, 5. VI. 1905 – Zagreb, 9. VII. 1968). Završio je doktoratom Pravni fakultet u Zagrebu 1931. Od 1940. bio je ravnatelj Direkcije za vanjsku trgovinu u Beogradu, a 1941–45. viceguverner Narodne banke Jugoslavije pri izbjegličkoj vladi u Londonu. Povezavši se s antifašističkim partizanskim pokretom, početkom 1945. vratio se u Beograd kao ravnatelj Uprave za vanjsku trgovinu (te je aktivno sudjelovao u pregovorima oko ekonomske pomoći UN-a Jugoslaviji), a pošto je napustio taj položaj bio je od 1946. do smrti redoviti profesor ekonomike Jugoslavije na Pravnom fakultetu u Zagrebu (objavivši o toj temi nekoliko skripta i knjigu Ekonomska politika FNRJ: ekonomski sistem, ljudi u ekonomici, narodna imovina, 1962). Bavio se također ekonomikom vanjske trgovine, odn. međunarodnim gospodarskim odnosima te teorijama tržišta i ekonomskog planiranja, kritički raščlanjujući političku dimenziju planiranja, a nastavio je razmatrati nepovoljan gospodarski položaj Hrvatske i u socijalističkoj Jugoslaviji. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Mihajlo Vuković
Dekan:
1953/54
Mihajlo Vuković
Vuković, Mihajlo, hrvatski pravnik (Otočac, 29. IX. 1893 – Zagreb, 23. VI. 1973). U Zagrebu završio Pravni fakultet (1917) i doktorirao rigorozom (1922). Na Pravnom fakultetu u Zagrebu predavao građansko pravo (1946–64) te bio dekan (1953/54). Objavljivao radove iz trgovačkoga, prometnog i građanskoga prava te pravne metodologije i nomotehnike. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Vladimir Bayer
Dekan:
1954/55
Vladimir Bayer
Bayer [ba’jer], Vladimir, hrvatski pravnik (Bugojno, 16. III. 1912 – Zagreb, 22. IV. 1990). Diplomirao i doktorirao (1935) na Pravnom fakultetu u Zagrebu, usavršavao se na Kriminološkom institutu Pariškoga sveučilišta (1936–37). Nakon rada u pravosuđu, na Pravnom fakultetu u Zagrebu predavao kazneno procesno pravo (1940–82), te bio dekan (1954/5). Među osnivačima poslijediplomskog studija iz krivičnopravnih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu (1958), predavao na doktorskom studiju u Kairu (1962–63). Bio glavni i odgovorni urednik Zbornika Pravnog fakulteta u Zagrebu. Član JAZU. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Rikard Lang
Dekan:
1960/61
1961/62
Rikard Lang
Lang, Rikard, pravnik i ekonomist (Vinkovci, 22. II. 1913 — Zagreb, 16. IX. 1994). Završio gimnaziju 1931. u Vinkovcima i pravni studij doktoratom 1936. u Zagrebu. God. 1936–42. radio u odvjetništvu i sudstvu u Vinkovcima i Zagrebu. Na zagrebačkom Pravnom fakultetu, na kojem je političku ekonomiju ustanovio kao modernu znanstvenu disciplinu, 1947. honorarni nastavnik, 1948. docent, 1952. izvanredni i od 1956. do umirovljenja 1983. redoviti profesor (osnivač i voditelj poslijediplomskoga studija). Predavao i na Fakultetu za vanjsku trgovinu, ekonomskim fakultetima u Zagrebu i Skoplju te pri Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, bio gostujući profesor na mnogobrojnim svjetskim sveučilištima. Voditelj Ekonomskoga instituta u Zagrebu 1955–73. (Izvor: Hrvatski biografski leksikon)
Konstantin Bastaić
Dekan:
1962/63
1963/64
Konstantin Bastaić
Bastaić, Konstantin, pravni pisac i pedagog (Svinica kod Petrinje, 3. VI 1908 — Zagreb, 30. I 1969). Studirao je i 1932. doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Do 1941. radio je u raznim mjestima kao odvjetnički i sudski pripravnik, sudac i sudac istražitelj, a od siječnja 1941. kao tajnik Okružnog suda u Zagrebu. U travnju 1949. izabran je za starijeg asistenta Pravnog fakulteta u Zagrebu za predmet opća historija države i prava. Napredujući u sveučilišnim zvanjima, izabran je 1961. za redovitog profesora na istoj katedri. Na postdiplomskom studiju iz državno-političkih znanosti predavao je kolegije: razvitak radničkog pokreta i povijest političkih doktrina. Bio je prodekan i dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu te direktor njegova Instituta za historiju države i prava. (Izvor: Hrvatski biografski leksikon)
Aleksandar Goldštajn
Dekan:
1966/67
Aleksandar Goldštajn
Goldštajn, Aleksandar, hrvatski pravnik (Vinkovci, 15. VII. 1912 – Zagreb, 20. X. 2010). Pravni studij s doktoratom završio je 1938. na Pravnome fakultetu u Zagrebu. Predsjednik Glavne državne arbitraže pri Vladi FNRJ (1946–54) i predsjednik Vrhovnoga privrednoga suda (1954–59). Na Pravnome fakultetu u Zagrebu kao redoviti profesor predavao privredno pravo (1959–82) te pokrenuo i vodio poslijediplomski studij iz privrednopravnih znanosti (1962–82). Sudac Ustavnoga suda Hrvatske (1967–93) i redoviti član HAZU od 1991. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Siniša Triva
Dekan:
1967/68
1968/69
Siniša Triva
Triva, Siniša, hrvatski pravnik (Šibenik, 10. XI. 1919 – Zagreb, 5. XII. 2004). Diplomirao (1947) i doktorirao (1956) na Pravnom fakultetu u Zagrebu; usavršavao se u Strasbourgu i Cambridgeu (SAD). Radio je u sudstvu, a od 1953. do umirovljenja 1991. predavao je građansko procesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu; od 1965. kao redoviti profesor. Bio je dekan 1967–69; profesor emeritus od 2000. Bio je predsjednik Stalnoga izbranoga sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (1966–2004); djelovao je i kao arbitar u mnogobrojnim domaćim i inozemnim sporovima. Redoviti član HAZU od 1991. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Vladimir Ibler
Dekan:
1969/70
Vladimir Ibler
Ibler, Vladimir, hrvatski pravnik (Zagreb, 25. VI. 1913 – Zagreb, 30. IV. 2015). Pravni studij završio 1937. u Zagrebu, gdje je i doktorirao rigorozom 1938. Radio kao odvjetnički i sudski vježbenik (1937–39) te tajnik Industrijske komore u Zagrebu (1939–47). Usavršavao se u Hagu, Ženevi, Parizu, Londonu te na Harvardovu sveučilištu i na sveučilištu Columbia. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1965. postao redoviti profesor, predavao je međunarodno pravo (1947–83) i diplomatsku povijest (1951–83); predavao i na pravnim fakultetima u Splitu, Rijeci i Osijeku te na sveučilištima u inozemstvu. Redoviti član HAZU od 1991. te član Društva za međunarodno pravo (International Law Association). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Bogdan Zlatarić
Dekan:
1970/71
1971/72
Bogdan Zlatarić
Zlatarić, Bogdan, hrvatski pravnik (Bukevje, Sveti Ivan Zelina, 17. IX. 1912 – Zagreb, 5. I. 1977). Pravni studij s doktoratom završio u Zagrebu 1937. Radio u pravosuđu kao odvjetnički i sudski vježbenik te sudac (1939–47), potom službenik u Ministarstvu pravosuđa NRH (1947–57). Na Pravnom fakultetu u Zagrebu predavao kazneno pravo, osnovao i vodio poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti (od 1958), te bio dekan (1970–72). Predavao i na drugim pravnim fakultetima i visokim školama te u inozemstvu (Kairo, Pariz, Freiburg). God. 1969. izabran za glavnog tajnika Međunarodne udruge za kazneno pravo (AIDP). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Velimir Ivančević
Dekan:
1972/73
Velimir Ivančević
Ivančević, Velimir, hrvatski pravnik (Zagreb, 15. VI. 1922 – Zagreb, 21. XI. 1991). Diplomirao (1947) i doktorirao (1953) na Pravnome fakultetu u Zagrebu; usavršavao se u Strasbourgu. Na Pravnome fakultetu u Zagrebu predavao je upravno pravo (1947–91) i nomotehniku (1987–91); od 1965. redoviti profesor. Predavao je i na pravnim fakultetima u Splitu i Osijeku te na Fakultetu kriminalističkih znanosti u Zagrebu. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Adolf Dragičević
Dekan:
1973/74
1974/75
Adolf Dragičević
Dragičević, Adolf, hrvatski ekonomist (Zaostrog, 7. VIII. 1924 – Zaostrog, 20. VII. 2010). Diplomirao je 1950. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1956. i doktorirao. Usavršavao se na Sveučilištu u Oxfordu 1957–58. Od 1951. radio na Pravnom fakultetu u Zagrebu: 1960. izabran za docenta, 1966. za izvanrednog profesora a 1971. za redovitog profesora političke ekonomije, koju je predavao na Filozofskom fakultetu i Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te na više poslijediplomskih studija u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Redoviti član HAZU od 1991. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Martin Vedriš
Dekan:
1975/76
1976/77
Martin Vedriš
Vedriš, Martin, hrvatski pravnik (Novigrad Podravski, 31. X. 1919 – Zagreb, 6. IV. 1995). Pravni studij s doktoratom završio u Zagrebu 1947. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu od 1947. predavao građansko pravo. Autor radova iz različitih područja građanskoga prava. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Branko Jakaša
Dekan:
1977/79
Branko Jakaša
Jakaša, Branko, hrvatski pravnik (Split, 20. I. 1919 – Zagreb, 15. V. 1997). Doktorirao pravo u Zagrebu 1943. Radio u upravi 1945–58. Na Pravnome fakultetu u Zagrebu predavao pomorsko i opće prometno pravo 1958–89. te pravo osiguranja 1971–89. Redoviti profesor od 1967., bio dekan 1977–79. Predsjednik Jugoslavenskog udruženja za pomorsko pravo 1975–82. i član Comité maritime international u Antwerpenu. Član-suradnik HAZU od 1988. i voditelj Jadranskoga zavoda HAZU 1990–97. Urednik Pomorske enciklopedije Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i urednik časopisa Uporedno pomorsko pravo 1989–97. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Željko Matić
Dekan:
1979/81
Željko Matić
Matić, Željko, hrvatski pravnik (Podravska Slatina, 6. IX. 1931 – Zagreb, 9. VIII. 2007). Doktorirao (1963) na Pravnom fakultetu u Zagrebu, usavršavao se na Haškoj akademiji za međunarodno pravo (1959–60) i Sveučilištu Yale (1963–64). Na Pravnom fakultetu u Zagrebu predavao međunarodno privatno pravo (1959–96); bio dekan (1979–81). Član Hrvatskoga društva za međunarodno pravo (predsjednik 1982–86), International Law Association (član Izvršnog odbora 1983–86), supredsjednik Haško-zagrebačko-gentskoga kolokvija (od 1976), arbitar pri Chambre Internationale de Commerce u Parizu (od 1987) i potpredsjednik Asser College Europe u Hagu (od 1989). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Mira Alinčić
Dekanica:
1981/83
Mira Alinčić
Alinčić, Mira, hrvatska pravnica (Maribor, 19. II. 1933 – Zagreb, 29. III. 2015). Diplomirala (1955) i doktorirala (1965) na Pravnome fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1958. predavala porodično (obiteljsko) pravo: od 1967. docentica, od 1974. izvanredna profesorica, od 1980. redovita profesorica, a od 2000. profesor emeritus; 1981–83. bila je dekanica. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Božidar Jelčić
Dekan:
1983/85
Božidar Jelčić
Jelčić, Božidar, hrvatski pravnik (Vučitrn, Kosovo, 13. XII. 1930 – Zagreb, 5. I. 2017). Diplomirao (1956) i doktorirao (1962) na Pravnome fakultetu u Zagrebu, gdje je bio redoviti profesor od 1970; predavao je znanost o financijama i financijsko pravo 1957–2001. i bio dekan 1983–85. Profesor emeritus od 2002. Ravnatelj Sveučilišnog instituta za javne financije 1970–75., prorektor Sveučilišta u Zagrebu 1976–80. i član suradnik HAZU od 1986. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Zvonimir Šeparović
Dekan:
1985/87
1989/1991
Zvonimir Šeparović
Šeparović, Zvonimir, hrvatski pravnik (Blato na Korčuli, 14. IX. 1928 – Zagreb, 30. I. 2022). Doktorirao na Pravnom fakultetu u Ljubljani 1966., usavršavao se u Salzburgu (1962), Freiburgu (1963–65), Warrensburgu (1972–73) te Kölnu, Freiburgu i Berlinu (1979–80). Radio u pravosuđu (1953–61). Na Pravnom fakultetu u Zagrebu profesor kaznenoga prava i kriminologije (1961–98) i dekan (1985–87). Profesor emeritus od 1998. Rektor Zagrebačkoga sveučilišta (1989–91). Predavač na poslijediplomskim studijima Pravnoga, Medicinskoga i Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu, na Sveučilištu Mito u Japanu (od 2001) i Katoličkom sveučilištu San Salvador (od 2004). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Krešimir Sajko
Dekan:
1987/89
Krešimir Sajko
Sajko, Krešimir, hrvatski pravnik (Zagreb, 14. II. 1935). Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Ljubljani (1969), usavršavao se u Strasbourgu (1964) te Mainzu (1970–71). Radio je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1979. postao redoviti profesor, predavao je međunarodno privatno pravo (1964–2005), bio je predstojnik Katedre za međunarodno privatno pravo i voditelj poslijediplomskoga studija iz europskog prava, te dekan (1987–89). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Smiljko Sokol
Dekan:
1989/91
Smiljko Sokol
Sokol, Smiljko, hrvatski pravnik (Zagreb, 25. XI. 1940 – Zagreb, 13. IV. 2023). Doktorirao 1976. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1965. predavao ustavno pravo (redoviti profesor od 1986); dekan (1989–91). Ministar bez portfelja u Vladi RH (1992–93), posebni savjetnik Predsjednika Republike za pravna pitanja (1993–99), saborski zastupnik (1995–99) te sudac Ustavnoga suda (1999–2007) i njegov predsjednik (1999–2003). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Željko Horvatić
Dekan:
1991/93
Željko Horvatić
Horvatić, Željko, hrvatski pravnik (Sisak, 6. VIII. 1934 – Zagreb, 18. IV. 2016). Diplomirao (1956) i doktorirao (1977) na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio u pravosuđu (1957–63) i upravi (1967–78). Kazneno pravo i kriminologiju predavao na Pravnom fakultetu u Rijeci (1978–87; dekan 1982–83) i na Pravnom fakultetu u Zagrebu (od 1987; dekan 1991–93); od 2005. profesor emeritus. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Jakša Barbić
Dekan:
1993/95
1995/97
Jakša Barbić
Barbić, Jakša, hrvatski pravnik (Zagreb, 12. XII. 1936 – Zagreb, 13. VIII. 2025). Diplomirao je 1960. i doktorirao 1973. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je radio od 1963. do umirovljenja 2007 (od 1981. kao redoviti profesor trgovačkoga prava); 2009. izabran je u zvanje profesor emeritus. Bio je dekan fakulteta 1993–97. te voditelj poslijediplomskog studija iz trgovačkog prava 1985–2007. Surađivao je u izradbi zakonskih propisa i pisao zakonske komentare, osobito se istaknuvši pri izradi Zakona o trgovačkim društvima. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Uroš Dujšin
Dekan:
1997/99
Uroš Dujšin
Dujšin, Uroš, hrvatski ekonomist (Beograd, 13. II. 1935 – Zagreb, 19. I. 2019). Na Pravnom fakultetu u Zagrebu diplomirao je (1959) i doktorirao (1985) tezom o teoriji ekonomske politike Johna Kennetha Galbraitha. Specijalizirao je komparativnu ekonomiju u Luxembourgu te u SAD-u (Harvardovo sveučilište i Williams College). Na zagrebačkom Pravnom fakultetu radio je od 1960. do umirovljenja 2005 (od 1995. kao redoviti profesor ekonomske politike). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Petar Klarić
Dekan:
1999/00
Petar Klarić
Klarić, Petar, hrvatski pravnik (Cista Velika kraj Imotskoga, 25. V. 1939). Na Pravnome fakultetu u Zagrebu doktorirao 1982. Radio u gospodarstvu (1966–74). Na Višoj upravnoj školi u Zagrebu predavao osnove imovinskoga prava (1974–83), a potom na Pravnome fakultetu u Zagrebu građansko pravo (redoviti profesor od 1983); profesor emeritus (od 2019). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Mihajlo Dika
Dekan:
1999/01
Mihajlo Dika
Dika, Mihajlo, hrvatski pravnik (Skoplje, Makedonija, 11. II. 1943). Diplomirao (1963) i doktorirao (1985) na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio u upravi i pravosuđu od 1967–71., potom je predavao građansko procesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1991. postao redoviti profesor; dekan (1999–2001); od 2015. profesor emeritus. Predavao i na Pravnom fakultetu u Rijeci (1975–82. i 1993–94). Dopisni član Makedonske akademije znanosti i umjetnosti od 2009. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Davor Krapac
Dekan:
2001/03
Davor Krapac
Krapac, Davor, hrvatski pravnik (Zagreb, 31. VIII. 1947 – Zagreb, 2. XI. 2016). Doktorirao 1980. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, na kojem je od 1973. predavao kazneno procesno pravo, od 1987. kao redoviti profesor. Obnašao funkciju dekana (2001–03). Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske (2007–16). Član komisije za izradbu Ustava RH (1990); sudjelovao u izradbi hrvatskog kaznenoga zakonodavstva i pisao zakonske komentare. Redoviti član HAZU od 2012. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Branko Smerdel
Dekan:
2003/05
Branko Smerdel
Smerdel, Branko, hrvatski pravnik (Zagreb, 21. XII. 1949). Doktorirao 1984. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Usavršavao se u Salzburgu (1978., 1993., 2005), Londonu (1979–80., 1998) i Bloomingtonu (1983–84., 1992–93. i 1995–96). Od 1973. na Pravnom fakultetu u Zagrebu predaje ustavno pravo (redoviti profesor od 1990); dekan (2003–05). Sudjelovao u izradbi Ustava RH 1990. i ustavnih promjena 2001., te izbornog zakonodavstva. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Josip Kregar
Dekan:
2005/07
2007/09
Josip Kregar
Kregar, Josip, hrvatski pravnik i sociolog (Ogulin, 1. I. 1953 – Zagreb, 13. VIII. 2020). Diplomirao (1975) i doktorirao (1991) na Pravnome fakultetu u Zagrebu, gdje je radio od 1982., od 2001. kao redoviti profesor. Dekan Pravnoga fakulteta 2005–09. Sudjelovao u izradbi zakonskih propisa. Djelovao u nevladinim udrugama; bio predsjednik Transparency International Hrvatske (1998–2002), predsjednik Upravnog odbora Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska i Centra za demokraciju i pravo »Miko Tripalo«. Od 2011. do 2015. saborski zastupnik i predsjednik Odbora za pravosuđe. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Željko Potočnjak
Dekan:
2009/11
Željko Potočnjak
Potočnjak, Željko, hrvatski pravnik (Zagreb, 16. I. 1953). Diplomirao (1981) i doktorirao (1992) na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Usavršavao se na Sveučilištu Indiana u Bloomingtonu (SAD) i na Pravnom fakultetu u Frankfurtu. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu radi od 1982. kao asistent, docent, izvanredni te od 2003. kao redoviti profesor radnog i socijalnoga prava; dekan (2009–11). Od 2001. do 2009. sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Zoran Parać
Dekan:
2011/13
Zoran Parać
Zoran Parać rođen je 25. veljače 1952. u Zagrebu gdje se i školovao. 1975. godine diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje se i zaposlio 1981. godine i radio sve do odlaska u mirovinu 2014. godine. Nakon obrane disertacije izabran je 1991. u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Katedri za trgovačko pravo i pravo društava, a potom i u zvanje
izvanrednog profesora, redovitog profesora, a 2011. godine i u trajno znanstveno-nastavno zvanje. Nastavu iz kolegija privrednog prava, kasnije trgovačkog prava i prava društava održavao je i na Agronomskom
fakultetu u Zagrebu, Fakultetu za kriminalistiku u Zagrebu, Višoj upravnoj školi u Zagrebu, Poreznom studiju Ministarstva financija Republike Hrvatske i drugdje. Dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bio je od 2011. do 2013. godine. (Izvor: Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. In honorem Zoran Parać )
Hrvoje Sikirić
Dekan:
2013/15
Hrvoje Sikirić
Sikirić, Hrvoje, hrvatski pravnik (Zagreb, 22. V. 1957). Diplomirao (1979) i doktorirao (1994) na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio u odvjetništvu (1979–84). Usavršavao se u Hagu (1987. i 1991) i Hamburgu (1992. i 1995). Od 1984. predaje međunarodno privatno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, od 2005. kao redoviti profesor; dekan (2013–15). (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Dubravka Hrabar
Dekanica:
2015/17
Dubravka Hrabar
Hrabar, Dubravka, hrvatska pravnica (Trogir, 31. VII. 1956). Doktorirala 1991. na Pravnome fakultetu u Zagrebu, gdje je 1980–87. radila u Institutu za međunarodno pravo i međunarodne odnose, a od 1987. predaje obiteljsko pravo; redovita profesorica od 2001., predstojnica Zavoda za građanskopravne znanosti i obiteljsko pravo 2001., dekanica 2015–17. Predavačica na poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, osnovala poslijediplomski specijalistički studij Prava djece. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Igor Gliha
Dekan:
2017/19
2019/21
Igor Gliha
Rođen 16. travnja 1962. u Zagrebu. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1985., magistrirao 1990. te doktorirao 1996. s disertacijom “Pravna narav nakladnikovih prava”. Usavršavao se studijskim boravcima na Institut für Rechtsvergleichung, Rechtswissenschaftliche Fakultät, Universität Wien te Max Planck Institut für Geistiges Eigentum, Wettbewerbs- und Steuerrecht.
Od 1986. radi kao odvjetnički vježbenik do dolaska na Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za građansko pravo, gdje neprestano radi od 1987. Za redovitog profesora u trajnom zvanju izabran 2010. U razdoblju 1992.-1993. savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u SAD. Prodekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1997-1999. (Izvor: SuZG. Poslijediplomski studij Intelektualno vlasništvo)
Ivan Koprić
Dekan:
2021/23
2023/26
Ivan Koprić
Koprić, Ivan, hrvatski pravnik (Vrbovec, 6. I. 1965). Doktorirao 1999. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje od 1990. predaje upravnu znanost; redoviti profesor od 2008; dekan od 2021. do 2026. Od 1998. predaje na Društvenom veleučilištu u Zagrebu; od 2006. do 2011. dekan. Predaje na poslijediplomskim studijima u zemlji i inozemstvu. Predsjednik je Instituta za javnu upravu. Objavio brojne radove iz područja upravne znanosti, lokalne i regionalne samouprave, pravne zaštite građana i upravnoga postupka u hrvatskim i stranim časopisima i zbornicima. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
Romana Matanovac Vučković
Dekanica:
2026/29
Romana Matanovac Vučković
Rođena 1973. u Osijeku. Redovna je profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Muzičkoj akademiji te na Akademiji dramske umjetnosti. Voditeljica je poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalističkog studija “Intelektualno vlasništvo” na Sveučilištu u Zagrebu. Kao međunarodna stručnjakinja sudjeluje u brojnim međunarodnim projektima u području intelektualnog vlasništva i transfera tehnologije koje financiraju Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo, Europska unija i Svjetska banka. Dobitnica je posebne nagrade Rektora zagrebačkog Sveučilišta za promociju intelektualnog vlasništva, nagrade Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo za najbolji znanstveni rad publiciran u međunarodnom časopisu, a 2021. godine ju je časopis “Zaposlena” proglasio Ženom godine. Od 2018. je posebna savjetnica ministrice kulture i medija. (Izvor: Zaklada Kultura nova)
